„Ero s onoga svijeta”
Komična opera u tri čina
Scena „Jovan Đorđević”

Jakov Gotovac
Libreto prema motivima narodne priče napisao Milan Begović
Dirigent: Željka Milanović
Reditelj: Egon Savin
Režiju obnovila: Katarina Mateović Tasić

Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca, na libreto Milana Begovića, najuspješnija je opera naroda i narodnosti Jugoslavije, djelo prevedeno na niz stranih jezika i igrano na više kontinenata, i svakako najviše izvođeno glazbeno-scensko djelo našeg autora u zemlji i svijetu. Kao djelo kulture jedne relativno male zemlje, opera Ero s onoga svijeta mogla je izboriti takav plasman samo zahvaljujući to svojim očigledno iznimnim vrijednostima. Pomogle su i okolnosti, budući da je Ero s onoga svijeta komična opera, a znademo da dobrih komičnih opera u svakom nacionalnom, pa i svjetskom fundusu imade neusporedivo manje od onih ozbiljnih.

No i pored tih okolnosti bitna je činjenica što je Ero s onoga svijeta veoma uspjela komična opera. Po svojim misaono-stilskim obilježjima, i pored nesumnjivih utjecaja talijanskog verizma (koji je prisutniji u ranijem Gotovčevu djelu, operi Morana), Ero s onoga svijeta ulazi u fundus posebno slavenskog opernog stvaralaštva i u njemu zauzima časno mjesto jedne od najboljih komičnih opera, pored takvih remek-djela kao što su Smetanina Prodana nevjesta, Soročinski sajam Musorgskog ili Vjenčanje u samostanu Prokofjeva.
- Nenad Turkalj